Ugostitelji Pule, Rovinja, Medulina, Novalje objavite oglas za samo 100 kn!

Nakon dobrih rezultata prošlogodišnje pilot suradnje portala www.gastroposao.eu i Grada Pule, kad se tijekom svibnja i lipnja pulskim malim i srednjim poduzetnicima u ugostiteljstvu i turizmu pomoglo u pronalaženju radne snage, ove su se godine u projekt dodatno uključili Rovinj i Medulin te Grad Novalja na Pagu.

 

Boris Miletić, gradonačelnik Pule

Boris Miletić, gradonačelnik Pule, prošle je godine prepoznao potrebu za stvaranjem jednostavne i egzaktne mjere pomoći pri zapošljavanju u ugostiteljstvu i turizmu te je donio odluku da svi ugostitelji s područja Grada Pule mogu iskoristiti poticaje u iznosu od 90 % za financiranje i pronalaženje radne snage objavom natječaja na portalu www.gastroposao.eu.

Ove su mu se godine u tome pridružili i njegovi kolege, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, načelnik Medulina Goran Buić te gradonačelnik Novalje Ante Dabo.

 

Ante Dabo, gradonačelnik Novalje

Uvjereni su da će ova proaktivna mjera, kojom se ugostiteljima s područja njihovih gradova i općina pruža mogućnost da pronađu kvalitetno osoblje pomoći rješavanju problema manjka radne snage u turizmu koji je posljednjih godina sve ozbiljniji.

Poduzetnici u objavi natječaja na portalu www.gastroposao.eu u troškovima sudjeluju samo sa 100 kn dok ostatak za njih subvencioniraju njihove lokalne uprave.

Ovim pristupom pomaže se ugostiteljima jer mali i srednji poduzetnici teže mogu odvajati znatnija sredstva potrebna za natječaje.

 

Jedini je uvjet da su korisnici mjera s područja gradova Pule, Rovinja i Novalje te općine Medulin.

 

Goran Buić, načelnik Medulina

Poslodavci, odnosno ugostitelji, pak uz pomoć portala www.gastroposao.eu dobivaju oglase u kojima se pozicioniranju kao veliki istaknuti oglašivač s trajanjem oglasa od 30 dana, a što predstavlja značajnu uštedu za poslodavca.

Gastroposao.eu, jedini specijalizirani strukovni portal u Hrvatskoj za pomoć u zapošljavanju u ugostiteljstvu, pružat će svu logističku pomoć kod objave natječaja na samom portalu, uz intenziviranje promocije natječaja  kroz društvene mreže i druge medije.

 

 

Marko Paliaga, gradonačelnik Rovinja

Gastroposao.eu, jedini specijalizirani strukovni portal u Hrvatskoj za pomoć u zapošljavanju u ugostiteljstvu, pružat će svu logističku pomoć kod objave natječaja na samom portalu, uz intenziviranje promocije natječaja  kroz društvene mreže i druge medije.


Kontaktirajte nas:

– mail savjetnik@gastroposao.eu

– telefonski direktno na +385 1 286 73 75

– WhatsUp +385 99 600 22 93

– Facebook www.facebook.com/gastroposao

 

Gastronom(ad)sko povezivanje svijeta

 

Zutiklik.hrSvi koji povezuju ljude dobro znaju da će najprijemčivije dočarati neku kulturu kroz organoleptičke doživljaje okusa, mirisa
i uresa hrane i pića koje ćemo staviti na stol. To je jedna od najboljih poveznica koja, onome kojemu dolazimo, dočarava doživljaje kraja odakle putujemo

Dubrovačka diplomacija bilježi izbor jeftinih slatkiša koje bi nabavljali u Janjevu kada bi putem prema Istanbulu pribavljali poklone za sultana. Mirisi tih slastica privlačili bi pse, a dubrovački bi diplomati svoje darove sultanu redovito predavali prigodom lova kako bi se umanjila činjenica da se zapravo radi o jeftinom poklonu.

Turski svijet poznavao je hanove, koji su bili konačišta za putujuće, a rimska kultura poznavala je stancije, gostionice i hotele.

Posebno važan status u povezivanju uživala je pošta koja je u Europi razvila veliku mrežu poštanskih hotela. Na poštanskim putovima obavljala se i iznimno bogata razmjena, pa je stoga još i danas na velikom glasu Hotel Post u Beču.

Taj je hotel isprva bio pozicioniran u dunavskoj luci da bi s razvojem tramvaja konačno našao svoje mjesto u centru grada. Stoljetna povezanost društva, putovanja, gastronomije i kulture utjelovljena je u ovom poštanskom zdanju. Taj je objekt bio prva Mozartova rezidencija, ondje su odsjedali i Chopin, Nietzche, Wagner i mnogi drugi mislioci svoga vremena, pa i Robert Blum, koji je u istom objektu bio uhićen.

Sve povjesnice reformskog i renesansnog vremena ostale su objedinjene u kuhinji poštanskog hotela, a sve pošte i danas nastoje njegovati kulturu razmjene. Kada topovi pucaju, muze šute, poznata je izreka; jedino pismonoše, glasonoše i diplomati pokušavaju održati povezivanje među ljudima. Kuhinja je pri tome povezivanju jedan od najvažnijih elemenata.

 

U svojoj misiji Hrvatska pošta i danas, koliko je moguće, poklanja pozornost gastronomiji. U svojoj internetskoj trgovini, u rubrici www.zutiklik.hr/klikni-na-domace, naći ćemo izvorne proizvode hrvatskoga sela. Povezivanje i razmjena iznjedrili su čitav smjer u kulinarstvu koji je spojio kontinent i Mediteran s Azijom, pa se već dva desetljeća predstavlja kao „Fusion“ kuhinja. Pitanje je kakav bi bio razvoj gastronomije da nije bilo hrabrih poštara i ostalih pronositelja razmjene kultura.

Klikni i kupi domaće na Žutom Kliku

Naručivati se mora

 

Na prvome je mjestu i najtraženija roba znanje. Javna dostupnost informacijama, saznanjima od velikog je značenja. Velike javno dostupne biblioteke iznimno su tražene, a malo ih je koje ne zahtijevaju plaćanje svojih usluga

Nakon znanja iznimno tražena roba je transport. Putnički ili teretni prijevoz, cestom, zrakom, na tračnicama ili morem, postao je toliko tražen da gotovo nema ni jedne svjetske države koja ovoj djelatnosti nije posvetila jedno čitavo ministarstvo.

Javne površine također nisu izuzete od potrebe za njihovom dostupnosti. Danas na plaže, gradske pozornice, javne trgove, šume i čitave parkove pravo polažu mnogi koncesionari, koji nameću svoje sadržaje i malo je prostora na kojem bi se čovjek samo tako mogao skrasiti.

Fizička dostupnost postala je kategorija koja dijeli sve one koji nešto žele imati, koristiti ili posjetiti od željenog stanja. Ono što je, također, tražena roba to je hrana i sve vezano s prehranom.

Danas je sve vidljivo na mreži, u virtualnom svijetu, ali kada poželite doći do onoga što vidite na zaslonu svog računala, tada dostupnost svih artikala, ponuda, paketa ili drugih roba i usluga pada u drugi plan.

Zamislite catering i dostavne restorane bez dostave? Bilo koji oblik nuđenja robe bez valjane dostave postaje nedostupan i time nepotreban.

Dostavljači koji nude gotova jela po gradovima onoliko su efikasni koliko im dopušta vlastito maksimalno opterećenje, posebice u uvjetima koje diktiraju uredske pauze, nogometne utakmice ili neke druge „špice“ koje će nam onemogućiti osloniti se na taj servis.

Fizička dostupnost iznjedrila je visoko mjesto na ljestvici zadovoljavanja svakodnevnih potreba, pa je čitav sektor djelatnosti koji se bavi tom potrebom stekao veliku važnost.

Obična nabava namirnica postala je praktičnija preko internetskih aplikacija, a rijetke su one internetske trgovine koje same vladaju svojom dostavom.

Jedna od pouzdanijih je www.zutiklik.hr koji je u rukama Hrvatske pošte, u kojoj je ono što vidite doista i ono što će vam sigurno biti i dostavljeno. Poseban dio ove internetske trgovine posvećen je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima čije će vam proizvode Hrvatska pošta donijeti na kućni prag nakon obavljene kupnje na www.zutiklik.hr/klikni-na-domace.

Sve što se zbiva u virtualnom svijetu ne mora nužno imati svoju refleksiju u realnom obliku i biti fizički dostupno, ali ono što povezujemo s hranom svakako bi trebalo nalaziti svoje opredmećenje u realnosti. Zbog toga je bitno znati na kojim stranicama naručujemo namirnice kako ne bismo na koncu morali zagristi u neki hiperlink!

Klikni i kupi domaće na Žutom Kliku

Internetska kuhinja

Koristi portal žuti klik kako bi nabavio OPG domaće proizvode

Na pitanje ima li života izvan interneta moderni ljudi odgovorili bi: „Ne znam, ako nađeš, pošalji mi link…“

Nakon prodora interneta u svagdašnji život ništa više nije isto; sjetimo se samo prvih koraka umrežavanja kada je sporo preko modema priključak preko Srca dovodio bit po bit na naše računalo.

Dugo smo bili označeni kao internetska crna rupa, stoga ne iznenađuje ni najnovija poruka iz EU-a kako nemamo „dostatnu proširenost“ širokopojasnog interneta.

Iako je korištenje interneta poraslo u proteklim godina, još uvijek taj medij nije zauzeo dovoljnu dostupnost.

Danas nas Europska komisija proziva i smješta među devetnaest zemalja od kojih traži da poduzmu mjere koje bi olakšale implementaciju 5G interneta do 2025., a u glavnom gradu do 2020.

Gospođa Vandystadt, glasnogovornica „Digital Single Marketa“, potvrdila je da se Hrvatska nalazi u društvu još 18 zemalja, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo koje su „zamoljene“ da uvedu zakone koji će pospješiti pojeftinjenje širokopojasnog interneta.

Još su prošlog desetljeća mnogi posprdno tvrdili kako internet sigurno neće utjecati na to što će staviti u lonac i na stol i da im internet neće donijeti „kruh na stol“.

Danas se to u bitnome promijenilo – velike trgovine više nisu najsigurniji izvor namirnica, a internetske trgovine postale su izravna poveznica „polja i stola“.

Zatreba li vam podsjetnik o nekom receptu ili neki savjet, teško je vjerovati da ćete ga potražiti u bakinoj kuharici; vjerojatnije je da ćete na webu pogledati kakav forum, priloge s receptima i, vjerojatno, dok ovo čitate, upravo ste s tom namjerom otišli na stranicu http://www.gastronomadi.hr.

Kupnja preko interneta uvriježila se je u današnjici tako da neke stvari više ne možete kupiti uživo bez prethodnog istraživanja i lutanja.

Odlazak na neko od hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava postao je izletom koji si i bolje organizirani ljudi mogu priuštiti samo vikendom, a posjete tržnici obiluju ugrozama od prekupaca.

Iz tog je razloga Hrvatska pošta u svojoj internetskoj trgovini odabrala OPG-ove koji jamče izvornost namirnica i jednim klikom na www.zutiklik.hr/klikni-na-domace možete kupiti namirnice koje će demantirati sve skeptike o internetu i domaćoj prehrani.

Klikni i kupi domaće na Žutom Kliku

Domaće tjestenine i brašno

 

Priča o tjestenini nedokučiva je, pritom se samo nagađa odakle je njezino izvorno podrijetlo. Neki tvrde da je Marko Polo donio u Europu tjesteninu iz Kine, drugi tvrde da je izvorno talijanska. Najstarije bilješke o tjestenini potječu još iz istočne Azije i stare su oko četiri tisuće godina

U antičko vrijeme su, i u Grka i u Rimljana, bila poznata jela od tjestenine, pa se spominju nazivi „lagana“ vrsta objeda nalik lazanjama i „trakta“, što je bila vrsta rezanaca.

Proizvodnja tjestenina iznimno se razvila do današnjeg vremena.

Rezanci se rade u svim formama i veličinama, a proizvođači rabe svakojake dodatke kako bi proizvode učinili što primamljivijima i cijenu što konkurentnijom.

Razna brašna dolaze na europsko tržište, a podrijetlo žitarica, krumpira, kukuruza, prosa, ječma, riže ili ostalih sirovina kupcu ostaje uglavnom nepoznato.

Ono što kupac saznaje je informacija o mlinaru koji melje brašno i finoći brašna.

U takvoj šumi ponude upitnog podrijetla dođe nam da se zapitamo gdje li je ostala La Fontaineova basna o mlinaru i tko li će nam pomoći da nađemo izvorni poljoprivredni proizvod.

Žuti klik je u svojim izravnim odnosima s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima odabrao popis onih koji kontroliraju kvalitetu i oslanjaju se na hrvatsko selo.

Internetska trgovina Žuti klik u svome odjeljku posvećenom OPG-ovima posvetila je čitavu kategoriju brašnima i tjesteninama, tako da su sva daljnja traganja za izvornim postala suvišna.

Jednim jedinim klikom miša moći ćete dobiti dostavljena najčišća brašna biranog podrijetla i normiranih finoća i pritom podržati položaj hrvatskog seljaka.

Od ponude tjestenina valja istaknuti široke rezance s mandarinama.

Tabui o gorgonzoli s džemom od mandarina odavna su nestali, pa je logičan nastavak – pasta koja daje predivan kontrapunkt umacima koji traže malo zločestog prizvuka mandarine.

Takva tjestenina stvorit će se na vašem stolu jednim klikom na www.zutiklik.hr/brasna-i-tjestenine.

Ponuda izvornih brašna koja su proizvod hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava omogućit će nam povratak u vremena kada se je dobro znalo podrijetlo brašna, a u istoj kategoriji moći ćete nabaviti i mak hrvatskoj podrijetla koji nije putovao u mnogim kontejnerima i izgubio svoju temeljnu aromu.

Klikni i kupi domaće na Žutom Kliku

Pik ili Klik – na maslinovo ulje

 

Kako odabrati dobro, izvorno hrvatsko maslinovo ulje?

To je vječito pitanje kojim se bave najveći znalci i poznavaoci ulja. Tom su prigodom prijepori oko sorti uvriježena stvar, a geografsko podrijetlo može biti stvar ozbiljnijih zamjeranja.

Maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja spada u onaj dio baštine koji će si svaka mediteranska zemlja htjeti pripisati svojim.

Kada to svedemo u nacionalne kontekste, susrest ćemo se s regionalnom podjelom koja će također rezultirati visokim stupnjem privrženosti maslinarstvu, ali i ljubomori prema svojim sortama.

Maslina se zbog svojih svojstava uvriježila u našoj kulturi kao simbol mira, pa je dospjela i na listu UN-ovih verificiranih simbola. Poprilično dobro za jednu biljku.

Maslinovo ulje dobiva se čistim mehaničkim postupkom prešanja plodova masline, nije ga potrebno obogaćivati niti je potrebna rafinacija.

Sektor maslinarstva uređen je u EU-u velikim brojem normi koje reguliraju proizvodnju, izvoz i prodaju ovog proizvoda, pa možemo kazati da je važna gospodarska grana u Europi.

Osim prehrambene namjene, maslinovo ulje koristi se još i u proizvodnji sapuna, kozmetike, kao i farmaceutskih proizvoda.

Otpad od prešanja maslina, tzv. muggia, iznimno je tražena sirovina za izradu briketnog i peletnog ogrjeva koji oslobađa visokokaloričnu energiju prigodom oksidacijskih procesa.

Nebrojeni su razlozi za zastupljenost maslinovog ulja u prehrani, ali najvažniji je onaj koji osjećamo pod nepcima.

Ne moramo biti veliki znalci da bismo u ulju od belice tražili paprasti okus, dok će nam oblica davati travkastiji, ali nas znadu iznenaditi uljarski uspjesi koji dobrim odabirom kupaže, mješavine sorti, proizvedu ulje iznimno ugodna okusa.

Rijetko je koji mediteranski recept zamisliv bez pravog maslinovog ulja, od onih najkompliciranijih recepata sve do onih iznimno jednostavnih, poput samog ulja, sira, masline i vina.

Mnoga svjedočanstva govore nam o blagotvornim učincima na kožu i kosu, pa je maslinovo ulje postalo i kozmetički preparat.

U namjeri da se izbjegnu prijepori i da se omogući dostupnost pravih proizvoda hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava internetska trgovina Žuti klik posvetila je čitav jedan virtualni prodajni prostor suradnji s našim OPG-ovima, tako da možemo samo jednim klikom nahttps://www.zutiklik.hr/klikni-na-domace kupiti birane proizvode hrvatskog sela.

Suradnja s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima jamči nam izvornost i kvalitetu, a sama činjenica da je Žuti klik internetska trgovina Hrvatske pošte garantira nam da ćemo svoje narudžbe dobiti u najbržem roku diljem domovine.

Klikni i kupi domaće na Žutom Kliku